Jedrenje na dasci u kanalu pred Zlatnim ratom na Bolu; paragliding s Vidove gore; lov u gornjim dijelovima otoka; planinarski izleti do Dragonjine spilje i pustinje Blaca; šetnje iz Splitske do antičkih kamenoloma pod Škripom, uz sjajno održavane maslinike; jedrenje od uvale do uvale; kupanje na plažama od najfinijeg pijeska i žala; odmor u odličnim apartmanima i kućama za odmor, sigurno sidrenje u nekoj od dubokih uvala (Milna, Bobovišća, Pučišća); fotografiranje dramatičnih kraških fenomena na svim stranama otoka; opušteno sjedenje uz glasoviti brački sir, janjetinu i ribu, uz rakiju i bolski plavac (poznato bračko vino) u nekoj od konoba ili u tišini nekog od pastirskih stanova u unutrašnjosti otoka - sve to posebno i zajedno u našem pamćenju tvori neizbrisivu sliku koju nosimo sa otoka Brača. Brač je najveći otok Dalmacije i treći najveći otok Jadranskog mora. Prema zapadu je od otoka Šolte odvojen Splitskim vratima, a prema jugu od otoka Hvara Hvarskim kanalom. Najviši vrh je Vidova gora, inače i najviši vrh svih jadranskih otoka. Klimu otoka uvjetuje njegov položaj, a odlikuje se svim karakteristikama mediteranske klime: topla i sušna ljeta te kratke i blage zime. Brač pripada najsunčanijem jadranskom području s oko 2700 sunčanih sati godišnje, negdje između Splita i Hvara . Prosječna zimska temperatura je 9 °C, a ljetna 25 °C. Ljeti gotovo svakodnevno puše maestral, poznatiji kao maeštral. Porijeklo imena otoka Brača nije u znanosti potpuno utvrđeno. Pretpostavlja se da potječe od ilirskog brentos - jelen. Prema zadnjem popisu stanovništva iz 2001. Brač ima 13.012 stanovnika. Na Braču su oduvijek bili najzastupljeniji stočarstvo, uzgoj vinove loze i maslina, uz kamenarstvo. Brački je kamen korišten za gradnju mnogih znamenitih građevina u svijetu kao što je na primjer Dioklecijanova palača u Splitu, predvorje zgrade Ujedinjenih Naroda, tako su s vremenom su nastale i tvrdnje da je korišten za izgradnju Bijele kuće u Washingtonu.